level: 2. lekcija
Questions and Answers List
Poticaji širenja digitalnog poslovanja
level questions: 2. lekcija
Question | Answer |
---|---|
Koji su čimbenici utjecali na širenje digitalnog poslovanja? | Unutarnji čimbenici (pod utjecajem poduzeća) VS Vanjski čimbenici/ okolina (nisu pod utjecajem poduzeća, no utječu na poslovanje poduzeća) |
Što je okolina? | Okolina je skup sila, odnosno elemenata koji okružuju neku organizaciju i imaju potencijal da utječu na način na koji neka organizacija posluje i način na koji pristupa oskudnim resursima. |
Što je specifična okolina? | Odnosi se na čimbenike koji izravno utječu na organizacijsku sposobnost da osigura neophodne resurse i realizira svoje ciljeve (kupci, distributeri, dobavljači, sindikati, vlada, konkurenti) |
Okolina organizacije | Slika |
Što je opća okolina? | Odnosi se na čimbenike koji nemaju izravan utjecaj na svakodnevno poslovanje organizacije, ali ipak na posredan način utječu na nju (ekonomski uvjeti, tehnološki razvoj, politički uvjeti i zakonodavstvo, socio-kulturni uvjeti) |
Ekonomski uvjeti | Situacija na tržištu rada, roba i usluga i financijskom tržištu. Razmatra strukturu vlasništva, potršnje, razine plaće, investicija, bankarski sustav, fiskalna politika... |
Tehnološki razvoj | Organizacija mora na vrijeme usvojiti nove tehnologije da ne izgubi dobar konkurentski položaj na tržištu. PODRUČJE PROIZVODNE TEHNOLOGIJE -> vode ka većoj produktivnosti PODRUČJE INFORMACIJSKO-PROIZVODNE OPREME -> omogućavaju brz protok znanja i informacija |
Politički uvjeti i zakonodavstvo | Utječu na poslovanje organizacije (ponačanje, strukturu, način poslovanja). Npr. porezni zakon, zakon o zaštiti okoliša.... |
Socio-kulturni uvjeti | Podrazumijevaju običaje i vrijednosti, životni stil, stupanj obrazovanja, religiju, demografiju, pojavu starenja populacije, žene koje rade, migracije iz siromašnih u bogate zemlje |
Koji su čimbenici u okolini koji mijenjaju pristup organizaciji? | 1. Globalizacija 2. Nove tehnologije 3. Obrazovanje 4. Ekonomija znanja 5. Hiperkonkurencija 6. Društveno odgovorno poslovanje |
Što je globalizacija? | Može se definirati kao povećana međusbna povezanost i međuovisnost naroda i zemalja. Općenito se podrazumijeva da uključuju dva međusobno povezana elementa: otvaranje granica sve bržim protocima robe, usluga, fifnancija, ljudi i ideja; i promjene u institucijamai politikama na nacionalnoj i međunarodnoj razini koje olakšavaju ili promiću takve tokove. Podrazumijeva udaljavanje od sustava nacionalnih tržišta koji se jedni od drugih bili dovojeni trgovinskim barijerama, prostorom i kulturom. |
Što sve globalizacija omogućava? | 1. Organizacije plasiraju svoje proizvode na veći broj tržišta. 2. Povećava međunarodnu mobilnost radne snage (u više razvijenim zemljama). 3. Energija i prirodni resursi postaju dostupni na globalnom tržištu. 4.Povećanje broja kupaca i dobavljača, ali i konkurencije. |
Kulturna globalizacija | Odnosi se na međusobno prožimanje kultura. |
Politička globalizacija | Razvoj i rastući utjecaj međunarodnih prganizacija poput UN-a ili WHO-a. |
Sociološka globalizacija | Informacije se kreću gotovo u stvarnom vremenu, zajedno s međusobnom povezanošću i međuovisnošću događaja i njihovih posljedica. Ljudi se stalno kreću, miješajući i integrirajuću različita društva. |
Tehnološka globalizacija | Fenomen kojim su milijuni ljudi međusobno povezani zahvaljujući snazi digitalnog svijeta putem platformi. |
Geografska globalizacija | S tako jednostavnim i pristupačnim prijevozom i letenjem, osim nekoliko zemalja sa zahtjevnim vizama, moguće je putovati svijetom bez ograničenja. |
Ekološka globalizacija | Objašnjava ideju razmatranja planeta Zemlje kao jedinstvenog globalnog entiteta- opće dobro koje bi sva društva trebala štititi. |
Pozitivni učinci globalizacije | 1. Razvitak globalne ekonomije 2. Kulturološka razmjena 3. Financijska razmjena 4. Geografksa udaljenost više nije prepreka 5. Ljudi "građani svijeta" |
Negativni učinci globalizacije | 1. Homogenizacija svjetske kulture 2. Nejednakost dohotka naspram nerazmjernog bogatstva 3. Negativni učinci na okoliš |
Kojim tehnologijama se pridaje najveće značenje? | Informacijsko-komunikacijskim tehnologijama |
Što je posljedica pojave novih tehnologija? | 1. Lakša i jeftinija komunikacija među ljudima. 2. Omogućuje poduzećima da djeluju globalno, oglašavanje proizvoda i usluga širem krugu ljudi. 3. Potrošači mogu lako doći do informacija o proizvodima i uslugama koje ih zanimaju. 4. Pojava novih proizvoda, a kompjuterskim dizajnom stare proizvode čini produktivnijima |
U kojim se oblicima očituje utjecaj informacijske tehnologije? | 1. Administracija 2. Komunikacija 3. Proizvodnja 4. Skladištenje i distribucija 5. Maloprodaja |
Utjecaj informacijske tehnologije na administraciju | kompjuterizacija poslovanja (npr. spisi) |
Utjecaj informacijske tehnologije na komunikaciju | Olakšana uvođenjem faxa, e-maila i video konferencija |
Utjecaj informacijske tehnologije na proizvodnju | Skraćuje tijek razvoja proizvoda, no skraćuje i životni vijek trajanja proizvoda (npr. mobilni uređaji) |
Utjecaj informacijske tehnologije na skladištenje i distribuciju | Kompjuterizacija kontrole zaliha utjecala je na skladištenje i kontrolu zaliha (pravovremenost). |
Utjecaj informacijske tehnologije na maloprodaju | Promjene u načinu plaćanja (kreditne kartice) i e-trgovina (eBay) |
Utjecaj informacijske tehnologije na obrazovanje | 1. Naglasak na personalizirano učenje. 2. Fokus na cjeloživotno obrazovanje 3. Gospodarski rast rezultirao je borbom za pronalaženjem visokokvalificiranih radnika. |
Ekonomija znanja | Osnovne pretpostavke i načela na kojima se temelje moderne teorije upravljanja znanjem i nematerijalnim resursima pretpostavljaju korjenitu promjenu načina razmišljanja o stvaranju vrijednosti u poslovnom svijetu. |
Preduvijet stvaranja vrijednosti | Informacije |
Odnos znanja i materijalnih resursa | Znanje i ideje se mogu neograničeno multiplicirati, dok materijalni resursi ne mogu. Odnosno materijal se s vremenom troši, a znanje raste. |
Koja su dva komplementa najvažnija za svjetsko gospodarstvo? | Inovatori i istraživaći, odnosno oni koji stvaraju znanje i oni koji ga koriste za inovacije. |
3 temeljna pravila ekonomije znanja | 1. Pozitivna zbirna razmjena (dijeljenje znanja umnožava znanje) 2. 1+1=3 3. Znanje je beskonačno |
Preduvjeti za stvaranje hiperkonkurencije | Sve veća međunarodna konkurentnost, znanje i tehnološki napredak. |
Svojstva hiperkonkurencije | Za hiperkonkurentnost je karakteristična nesigurnost na tržištu, velik broj globalnih konkurenata, rat cijena i brze tehnološke promjene. |
Najvažnije svojstvo organizacija u hiperkonkurentnom okruženju | Fleksibilnost- sposobnost prilagođavanja promjenama |
Preduvjet za fleksibilnost | Sposobnost učenja i načina kako primijeniti stečeno znanje, odnosno kako naučiti nešto napraviti bolje i brže od konkurencije. |
Međuovisnost poduzeća i okoline u kojoj djeluju | Poduzeća moraju voditi računa o društvenim i ekološkim aspektima svog poslovanja, odnosno kako njihovo poslovanje utječe na ljude, okoliš i društvenu zajednicu. Svako poduzeće bi trebalo poslovati prema načelu poslovne etike. |
Društveno odgovorno poslovanje | Društveno odgovorno poslovanje je poslovni model koji pomaže poduzeću da posluje na društveno odgovoran način. |