| imenuj! | a) laboratorijsku čašu, b) Erlenmeyerovu tikvicu, c) okruglu tikvicu s ravnim dnom, d) bocu za otopine, e) bocu za prah, f) Petrijeve zdjelice, g) tikvicu za destilaciju, h) lijevak, i) epruvetu, j) lijevak za odlijeljivanje, k) Liebigovo hladilo i l) satno staklo. |
| imenuj! | 1- hvataljka s mufom
2- laboratorijska kliješta
3- metalni prsten s mufom
4- metalni stativ
5- tronožac |
| imenuj! | a) porculanska zdjelica, b) porculanski lončić, c) porculanske jažice i d) tarionik s tučkom. |
| imenuj! | pogledaj sliku i zapamti |
| Dim je ____________ smjesa. | Heterogena, baš kao i kuhinjska sol |
| Što je suspenzija? | 1. To je heterogena smjesa
2. to je smjesa tekućine i čvrste tvari u kojoj su čestice čvrste tvari raspršene u tekućini u kojoj se ne otapaju! |
| Emulzija je... | Heterogena smjesa koja nastaje mućkanjem dviju tekućina koje se međusobno ne miješaju! Vidimo sastojke smjese: kapljice jedne tekućine u drugoj. |
| Topljivost većine čvrstih tvari _______ se s porastom temperature. | Povećava se. |
| Porastom temp. topljivost plinova se smanjuje? | Da. |
| Kako odvojiti sastojke homogene smjese? | - isparavanje
- hlapljenje
- kristalizacija
- destilacija
- elektoliza
- frakcijska destilacija |
| Destilacija... | Vodena para najprije se kondenzira u
hladnijim dijelovima aparature, a zatim
u Liebigovu hladilu.
• Destilat je bezbojan, a boja sadržaja
tikvice postaje sve tamnija. Tinta ne
isparava. |
| Za veličinu čestica, najbolje odvajanje je: | filtracija, dijaliza... |
| na temelju mase i gustoće odvajamo : | centrifugiranjem |
| Mijenjajući fizikalna svojstva, odvajamo pomoću: | destilacije, sublimacije, (kristalizacije) |
| Ekstrakcija je? | Ekstrakcija je postupak odjeljivanja neke tvari iz homogene smjese s drugim tvarima, a temelji se na različitoj topljivosti neke tvari u dva otapala koja se ne miješaju.
Ako je neku tvar potrebno ekstrakcijom izdvojiti iz otopine, onda treba odabrati takvo
otapalo koje se ne miješa s otopinom koja se ekstrahira. |
| Dijaliza je | Dijaliza (grč. razrješavanje), postupak razdvajanja tvari iz
otopine na temelju razlika u sposobnosti difuzije kroz
polupropusne membrane |
| Ekstrakcija je: | Ekstrakcija je izdvajanje tvari iz homogenih smjesa na osnovi njene
različite topljivosti u različitim otapalima koja se međusobno ne
miješaju. |
| Kako se gustoća zraka mijenja s porastom temp? | Smanjuje se. |
| Argona ima više od CO2 u zraku? | Da! |
| Kisik, je li teži ili lakši od zraka? | Kisik je teži od zraka, pokus s šibicom! |
| Kisik ________ gorenje, ali ___ gori. | Kisik PODRŽAVA gorenje, ali NE gori! |
| Je li kisik kemijski vrlo reaktivan? | Daa! S jako puno elemenata reagira i na mnoge načine! |
| Ima li dušik:
a. boju
b. miris
c. okus | Ne, ne, ne. |
| Što je lakše kisik ili dušik? Dušik ili zrak? | Dušik je lakši i od kisika i od zraka! |
| Vodik je... | najlakši među plinovima! |
| O čemu ovisi brzina kemijske reakcije? | O kemijskoj vrsti tvari, temperaturi, tlaku, veličine čestica, koncentracije reaktanta i katalizatora/ inhibitora. |
| Egzotermne reakcije... | Reakcije kojima se energija oslobađa u okolinu. Kada se nikakva energija ne troši za sustav, znači da se ona mora oslobađati! |
| Endotermne reakcije... | koriste i troše energiju! |
| Elementi koji imaju slična svojstva nalaze se u istoj... | SKUPINI |
| Najveću sličnost prema kemijskim svojstvima imaju slijedeći elementi:
1
2
3 | 1 halogeni
2 plemeniti plinovi
3 alkalijski |
| Alkalijske elemente nalazimo u prirodi u | spojevima, jer su vrlo reaktivni! |
| Klor u prirodi dolazi samo u spojevima! Zašto? | Jer je jako reaktivan i time ga ne nalazimo u elementarnom stanju! |
| Svojstva klora... | Neugodnog, oštrog mirisa, teži je od zraka i OTROVAN je!
Elementarni klor je plin žutozelene boje! |
| Kako su građeni čvrsti nemetali? | Od molekula! |
| Sumpor, svojstva... | Čvrsta žuta tvar, bez mirisa! Ne otapa se u vodi, ali se otapa u Ugljikovom disulfidu |
| Što su alatropske modifikacije? I navedi ih za a. sumpor
b. ugljik | To su različiti oblici elementarne tvari nekog kemijskog spoja
a. rompski i monoklinski sumpor
b. dijamant, grafit i fuleren |
| SO2, svojstva... | Bezbojan plin, teži od zraka, Neugodnog mirisa, otrovan i ne gori. Također, ne podržava gorenje! |
| Usporedi SO2 i CO2 | ... |
| SO3... | Lako isparava jer je tekućina pri sobnoj t. , bezbojna tekućina, burno reagira s vodom. |
| H2SO4 svojstva... | 1 uljasta kiselina
2 bez boje
3 bez mirisa
4 jako nagriza kožu |
| Klorovodik i HCL aq, navedi svojstva | HCL g - teži od zraka, oštrog mirisa
HCL aq - jaka kiselina |
| Kako to da struja može prolaziti kroz vodenu otopinu kiseline, ali ne kroz kiselinu? | Zbog slobodnih iona - disocijacija! H+ ioni i (npr) Cl- ioni: oni su slobodni! |
| Opiši postupak disocijacije... | HCl + H2O -> H3O+ + Cl- |
| Što daje kisela svojstva? | Oksonijevi ioni! |
| KOJE JE ZAJEDNIČKO SVOJSTVO SVAKE KISELINE? | To da sve daju SOLI nekim prikladnim postupcima! |
| Zašto je magnezij postojan na zraku, iako ga ne pronalazimo u prirodi kao elem. česticu? | Zbog zaštitnog sloja MgO |
| Kalcij već pri _______ reagira s vodom i zrakom ? | Sobnoj. |
| CaO, kako se dobiva? | Industrijski: CaCO3 -> CaO + CO2 |
| Svojstva CaO | ... bijela čvrsta tvar, drugi naziv živo vapno! |
| CaO u vodi, događaju se ? (2) | 1 - oslobađanje E
2 - Ca(OH)2 tj. kalcijev hidroksid |
| Koja je razlika između hidroksida i lužine? | Lužina- tekućina
hidroksid - krutina!
Lužina = otopina hidroksida |
| Kako se CaCO3 pojavlja u prirodi? | Kao vapnenac, mramor i ili kreda |
| Opiši postupak nastanka žbuke! | (voda ispari) ali: Ca(OH)2 + CO2 -> CaCO3 + H2O |
| Čvrsti hidroksidi pri otapanju u vodi ... | Disociraju! |
| Soli, su, ovise o | ... su spojevi aniona i kationa koji su neutralni
... ovise o kiselini tj. vrsti kiselinskog ostatka |
| Neke hidratne soli? | modra galica, gips, gorka sol... |
| 2 važna svojstva soli: | 1 otopine su elektroliti
2 otopine soli imaju niže ledište od otapala |
| Načini dobivanja soli... | reakcija: metal+ kiselina, metal + nemetal, metalni oksid + kiselina, neutralizacija! |
| Prilikom kojih od tih načina nastaje i voda? | a. neutralizacija
b. oksid metala + kiselina |
| CO2, svojstva: | To su : neotrovan plin, ali zagušljiv, teži od zraka! I ima relativno nisko ledište -78ºc |
| Ugljikov monoksid... svojstva... | 1 otrovan je plin 2 bez mirisa 3 teško se osjeti 4 ne topliv u vodi |
| Grafit ima ____________ talište! | Visoko. |
| Organski spojevi, svojstva: | - imaju nisko talište
- često netopljivi u vodi (polarnost ili ne)
- topljivi u organskim otapalima
- lako zapaljivi |
| Urea... | Fredrich Whöler, prvi organski spoj dobiven iz anorganskog! |
| Alkani su a. zasićeni b. nezasićeni ? | a. |
| Objasni pitanje o zasićenosti alkana? | Jer imaju jednostruku vezu, "već su puni". |
| opća formula alkana: | Cn H2n + 2 |
| Što je supstitucija i za koga je karakteristična? | To je reakcija zamijene, za alkane. |
| Svojstva alkana: | 1 netopljivi u vodi
2 manja gustoća od vode
3 pri sobnoj t. su slabo reaktivni - parafini |
| Ukapljeni plin je smjesa... | Butana + propana! |
| Formula alkena... | Cn H2n |
| Eten/Etilen svojstva... | ... bezbojan plin, lakši od zraka, ne otapa se u vodi |
| Tko može obezbojiti bromnu vodu/ otopinu joda | Alkeni i alkini. |
| Kada spojimo eten s bromnom vodom, dolazi do reakcije _____________. | Adicije. |
| Zbog čega su alkeni/alkini reaktivni? | Zbog svoje dvostruke i trostruke veze! |
| Alkini, formula: | Cn H2n - 2 |
| Etin, svojstva... | On je lakši od zraka, vode, ne otapa se u vodi i bezbojan plin. |
| C6H6, tj. areni, svojstva: | Benzen je pri sobnoj temp. tekućina i opasan po zdravlje, kancerogen! |
| Areni se upotrebljavaju u: | Industriji za: deterđente, boje, polimere i lijekove. |
| Funkcijska skupina alkohola je: | OH, a formula je Cn H2n + 1 + OH |
| OH u alkoholima uzrokuje... | ... reaktivnost, otapanje u vodi do određenog broja C i miješanje s vodom! I lako su zapaljivi. |
| Kako metanol gori... | Plavičastim plamenom. |
| Glicerol je? | Propan - 1,2,3 - triol |
| Funkcijska skupina karboksilnih kiselina: | COOH |
| Formula karb. kiseline je... | Cn H2n + 1 + COOH |
| Karboksilni ion je: | COOH- |
| Do _______ broja C atoma, krb. kisl. su topljive u vodi. | 4 |
| Soli karboksilnih kisl. dobivamo: | 1 neutralizacijom (nastane i voda)
2 metal i kiselina (nastane H2)
3 potiskivanjem soli ugljične kiseline (nastane voda i CO2) |
| Metanska kisl. svojstva: | U dodiru s kožom, opekline, bezboje, oštrog mirisa, miješa se s vodom! |
| Etanska kiselina, svojstva: | 1 bezboje
2 oštrog mirisa
3 nastaje octenim vrenjem |
| Višemasna kiselina, koja nije zasićena? | Je oleinska kiselina (oil). |
| Kako nastaju esteri? | Nastaju reakcijom (esterifikacijom) karboksilne kiseline i alkohola |
| Hidroliza estera jes analiza koja rastavlja ester na: | Alkohol + kiselinu! |
| Funkcijska skupina estera je: | COO |
| Kemijski sastav biološko važnih spojeva je: | esteri glicerola
+
karboksilnih kiselina (višemasna) |
| mast + voda --(lipoza)--> glicerol + masne kiseline
što nastaje daljnjim razdvajanjem | Nastaje CO2 i H2O i energija. |
| Svojstva masti i ulja: | Oboje- nisu topljivi u vodi, ali jesu u organskim otapalima |
| Masti grade: | Zasićene masne kiseline |
| ulja grade: | Nezasićene masne kiseline |
| Ugljikohidrati su najrašireniji prirodni organski spojevi? | Da. |
