Uvod u digitalno poslovanje, 1. kolokvij
1. kolokvij iz kolegija Uvod u digitalno poslovanje. Podijeljeno je u 4 razine. Napravljeno je za korištenje kao flash kartice.
🇭🇷
In Croatian
In Croatian
Practice Known Questions
Stay up to date with your due questions
Complete 5 questions to enable practice
Exams
Exam: Test your skills
Test your skills in exam mode
Learn New Questions
Manual Mode [BETA]
The course owner has not enabled manual mode
Specific modes
Learn with flashcards
Listening & SpellingSpelling: Type what you hear
multiple choiceMultiple choice mode
SpeakingAnswer with voice
Speaking & ListeningPractice pronunciation
TypingTyping only mode
Uvod u digitalno poslovanje, 1. kolokvij - Leaderboard
Uvod u digitalno poslovanje, 1. kolokvij - Details
Levels:
Questions:
98 questions
| 🇭🇷 | 🇭🇷 |
| Prva industrijska revolucija | Parni stroj omogućuje mehanički potpomognutu proizvodnju (kasno 18. st.) |
| Druga industrijska revolucija | Električna energija omogućava masovnu proizvodnju (početak 20. st.) |
| Treća industrijska revolucija | Računalna tehnologija omogućuje automatizaciju proizvodnje (početak 1970-ih) |
| Četvrta industrijska revolucija | Internet stvari omogućuje umrežene proizvodne pogone |
| Razine i vrste tehnologija kao preteča novim oblicima poslovanja | Uslužna tehnologija, proizvodna tehnologija i kombinacija uslužne i proizvodne tehnologije |
| Uslužna tehnologija | Istodobna proizvodnja i potražnja Output odgovara željama kupcima Kupac je dio proizvodnog procesa Neopipljiv output Radno intenzivno (kozmetičke i zdravstvene usluge, odvjetnički uredi, obrazovanje transport) |
| Proizvodna tehnologija | Roba se proizvodi za kasniju potrošnju Roba je uglavnom standardizirana Slabija interakcija s kupcima Output je opipljiv Velika razina kapitalnih ulaganja (prozvodnja automobila, zrakoplova i ruda, programiranje, pisanje knjiga) |
| Kombinacija uslužne i proizvodne tehnologije | Trgovina brze hrane, osigurajavajuće usluge, prodaja nekretnina, maloprodaja, iznajmljivanje automobila |
| Analiza utjecaja i primjene suvremene tehnologije na razini pojedinca | -dizajn posla -produktivnost -viđenje samih sebe -psihološki ugovori |
| Analiza utjecaja i primjene suvremene tehnologije na razini odjela/funkcijske jedinice | -struktura uloga -fizički raspored -obrasci interakcije -ponašanje nadređenih |
| Analiza utjecaja i primjene suvremene tehnologije na razini organizacije | -odnosi između odjela -organizacijska struktura -sustavi nagrađivanja -fleksibilnost organizacije -konkurentnost |
| Konkurentnost (Porter) | Produktivnost kojom poduzeće ili država koristi svoje prirodne i ljudske resurse te kapital |
| Konkurentnost države (OECD) | Označava mjeru sposobnosti zemlje da u uvjetima slobodnog i ravnopravnog tržišta proizvede robe i usluge koje su konkurentne na međunarodnom tržištu, uz istovremeno zadržavanje i dugoročno povećanje realnog dohotka stanovništva |
| Konkurentnost poduzeća (OECD) | Označava mjeru sposobnosti poduzeća da u uvjetima slobodnog i ravnopravnog tržišta proizvede robe i usluge koje su konkurentne na tržištu te poveća uspješnost poslovanja i vrijednosti poduzeća. |
| Konkurentnost proizvoda | Odnosi se na sposobnost proizvoda/usluge da natržištu barem u jednoj karakteristici bude bolji (konkurentniji) od ostalih proizvoda na tržištu. |
| Čimbenici konkurentnosti | (npr.) kvaliteta proizvoda, snaga branda (ugled), inovativnost, tehničke karakteristike, brzina isporuke |
| Michael Porter | Razvio je ekonomske teorije i koncepte strategije koji se nose s mnogim najizazovnijim problemima s kojima se suočavaju korporacije, gospodarstva i društva, uključujući tržišno natjecanje i strategiju poduzeća, ekonomski razvoj, političko natjecanje, okoliš i zdravlje briga. Jedan od najutjecajnijih svjetskih mislilaca u području upravljanja i konkurentnosti. |
| Porterov moel 5 sila | Slika |
| Porterov model 5 sila značajnih za oblikovanje strategije | 1. Intenzitet konkurencije među postojećim konkurentima 2. Opasnost od ulaska novih konkurenata 3. Opasnost od ulaska supstituta 4. Pregovaračka moć kupaca 5. Pregovaračka moć dobavljača |
| Bruto domaći proizvod (BDP) | Vrijednost svih dovršenih roba i usluga, koji su bili proizvedeni unutar jedne države u određenom vremenskom razdoblju. Bruto domaći proizvod je izražen u novčanim jedinicama, a uključeni su samo oni proizvodi i usluge koji su dovršeni i spremni za neposrednu potrošnju. Temeljna svrha izračunavanja bruto domaćeg proizvoda je dobiti uvid u gospodarsku aktivnost države. |
| Koji su čimbenici utjecali na širenje digitalnog poslovanja? | Unutarnji čimbenici (pod utjecajem poduzeća) VS Vanjski čimbenici/ okolina (nisu pod utjecajem poduzeća, no utječu na poslovanje poduzeća) |
| Što je okolina? | Okolina je skup sila, odnosno elemenata koji okružuju neku organizaciju i imaju potencijal da utječu na način na koji neka organizacija posluje i način na koji pristupa oskudnim resursima. |
| Što je specifična okolina? | Odnosi se na čimbenike koji izravno utječu na organizacijsku sposobnost da osigura neophodne resurse i realizira svoje ciljeve (kupci, distributeri, dobavljači, sindikati, vlada, konkurenti) |
| Okolina organizacije | Slika |
| Što je opća okolina? | Odnosi se na čimbenike koji nemaju izravan utjecaj na svakodnevno poslovanje organizacije, ali ipak na posredan način utječu na nju (ekonomski uvjeti, tehnološki razvoj, politički uvjeti i zakonodavstvo, socio-kulturni uvjeti) |
| Ekonomski uvjeti | Situacija na tržištu rada, roba i usluga i financijskom tržištu. Razmatra strukturu vlasništva, potršnje, razine plaće, investicija, bankarski sustav, fiskalna politika... |
| Tehnološki razvoj | Organizacija mora na vrijeme usvojiti nove tehnologije da ne izgubi dobar konkurentski položaj na tržištu. PODRUČJE PROIZVODNE TEHNOLOGIJE -> vode ka većoj produktivnosti PODRUČJE INFORMACIJSKO-PROIZVODNE OPREME -> omogućavaju brz protok znanja i informacija |
| Politički uvjeti i zakonodavstvo | Utječu na poslovanje organizacije (ponačanje, strukturu, način poslovanja). Npr. porezni zakon, zakon o zaštiti okoliša.... |
| Socio-kulturni uvjeti | Podrazumijevaju običaje i vrijednosti, životni stil, stupanj obrazovanja, religiju, demografiju, pojavu starenja populacije, žene koje rade, migracije iz siromašnih u bogate zemlje |
| Koji su čimbenici u okolini koji mijenjaju pristup organizaciji? | 1. Globalizacija 2. Nove tehnologije 3. Obrazovanje 4. Ekonomija znanja 5. Hiperkonkurencija 6. Društveno odgovorno poslovanje |
| Što je globalizacija? | Može se definirati kao povećana međusbna povezanost i međuovisnost naroda i zemalja. Općenito se podrazumijeva da uključuju dva međusobno povezana elementa: otvaranje granica sve bržim protocima robe, usluga, fifnancija, ljudi i ideja; i promjene u institucijamai politikama na nacionalnoj i međunarodnoj razini koje olakšavaju ili promiću takve tokove. Podrazumijeva udaljavanje od sustava nacionalnih tržišta koji se jedni od drugih bili dovojeni trgovinskim barijerama, prostorom i kulturom. |
| Što sve globalizacija omogućava? | 1. Organizacije plasiraju svoje proizvode na veći broj tržišta. 2. Povećava međunarodnu mobilnost radne snage (u više razvijenim zemljama). 3. Energija i prirodni resursi postaju dostupni na globalnom tržištu. 4.Povećanje broja kupaca i dobavljača, ali i konkurencije. |
| Kulturna globalizacija | Odnosi se na međusobno prožimanje kultura. |
| Politička globalizacija | Razvoj i rastući utjecaj međunarodnih prganizacija poput UN-a ili WHO-a. |
| Sociološka globalizacija | Informacije se kreću gotovo u stvarnom vremenu, zajedno s međusobnom povezanošću i međuovisnošću događaja i njihovih posljedica. Ljudi se stalno kreću, miješajući i integrirajuću različita društva. |
| Tehnološka globalizacija | Fenomen kojim su milijuni ljudi međusobno povezani zahvaljujući snazi digitalnog svijeta putem platformi. |
| Geografska globalizacija | S tako jednostavnim i pristupačnim prijevozom i letenjem, osim nekoliko zemalja sa zahtjevnim vizama, moguće je putovati svijetom bez ograničenja. |
| Ekološka globalizacija | Objašnjava ideju razmatranja planeta Zemlje kao jedinstvenog globalnog entiteta- opće dobro koje bi sva društva trebala štititi. |
| Pozitivni učinci globalizacije | 1. Razvitak globalne ekonomije 2. Kulturološka razmjena 3. Financijska razmjena 4. Geografksa udaljenost više nije prepreka 5. Ljudi "građani svijeta" |
| Negativni učinci globalizacije | 1. Homogenizacija svjetske kulture 2. Nejednakost dohotka naspram nerazmjernog bogatstva 3. Negativni učinci na okoliš |
| Kojim tehnologijama se pridaje najveće značenje? | Informacijsko-komunikacijskim tehnologijama |
| Što je posljedica pojave novih tehnologija? | 1. Lakša i jeftinija komunikacija među ljudima. 2. Omogućuje poduzećima da djeluju globalno, oglašavanje proizvoda i usluga širem krugu ljudi. 3. Potrošači mogu lako doći do informacija o proizvodima i uslugama koje ih zanimaju. 4. Pojava novih proizvoda, a kompjuterskim dizajnom stare proizvode čini produktivnijima |
| U kojim se oblicima očituje utjecaj informacijske tehnologije? | 1. Administracija 2. Komunikacija 3. Proizvodnja 4. Skladištenje i distribucija 5. Maloprodaja |
| Utjecaj informacijske tehnologije na administraciju | Kompjuterizacija poslovanja (npr. spisi) |
| Utjecaj informacijske tehnologije na komunikaciju | Olakšana uvođenjem faxa, e-maila i video konferencija |
| Utjecaj informacijske tehnologije na proizvodnju | Skraćuje tijek razvoja proizvoda, no skraćuje i životni vijek trajanja proizvoda (npr. mobilni uređaji) |
| Utjecaj informacijske tehnologije na skladištenje i distribuciju | Kompjuterizacija kontrole zaliha utjecala je na skladištenje i kontrolu zaliha (pravovremenost). |
| Utjecaj informacijske tehnologije na maloprodaju | Promjene u načinu plaćanja (kreditne kartice) i e-trgovina (eBay) |
| Utjecaj informacijske tehnologije na obrazovanje | 1. Naglasak na personalizirano učenje. 2. Fokus na cjeloživotno obrazovanje 3. Gospodarski rast rezultirao je borbom za pronalaženjem visokokvalificiranih radnika. |
| Ekonomija znanja | Osnovne pretpostavke i načela na kojima se temelje moderne teorije upravljanja znanjem i nematerijalnim resursima pretpostavljaju korjenitu promjenu načina razmišljanja o stvaranju vrijednosti u poslovnom svijetu. |
| Preduvijet stvaranja vrijednosti | Informacije |
| Odnos znanja i materijalnih resursa | Znanje i ideje se mogu neograničeno multiplicirati, dok materijalni resursi ne mogu. Odnosno materijal se s vremenom troši, a znanje raste. |
| Koja su dva komplementa najvažnija za svjetsko gospodarstvo? | Inovatori i istraživaći, odnosno oni koji stvaraju znanje i oni koji ga koriste za inovacije. |
| 3 temeljna pravila ekonomije znanja | 1. Pozitivna zbirna razmjena (dijeljenje znanja umnožava znanje) 2. 1+1=3 3. Znanje je beskonačno |
| Preduvjeti za stvaranje hiperkonkurencije | Sve veća međunarodna konkurentnost, znanje i tehnološki napredak. |
| Svojstva hiperkonkurencije | Za hiperkonkurentnost je karakteristična nesigurnost na tržištu, velik broj globalnih konkurenata, rat cijena i brze tehnološke promjene. |
| Najvažnije svojstvo organizacija u hiperkonkurentnom okruženju | Fleksibilnost- sposobnost prilagođavanja promjenama |
| Preduvjet za fleksibilnost | Sposobnost učenja i načina kako primijeniti stečeno znanje, odnosno kako naučiti nešto napraviti bolje i brže od konkurencije. |
| Međuovisnost poduzeća i okoline u kojoj djeluju | Poduzeća moraju voditi računa o društvenim i ekološkim aspektima svog poslovanja, odnosno kako njihovo poslovanje utječe na ljude, okoliš i društvenu zajednicu. Svako poduzeće bi trebalo poslovati prema načelu poslovne etike. |
| Društveno odgovorno poslovanje | Društveno odgovorno poslovanje je poslovni model koji pomaže poduzeću da posluje na društveno odgovoran način. |
| Prednosti digitalnog poslovanja | 1. Očuvanje – ne oštećuje se korištenjem, kvaliteta ne nestaje niti se smanjuje upotrebom, jedino što zastarijeva je tehnologija (npr. memorija računala) 2. Pristup – pristup velikog broja ljudi, s bilo kojeg mjesta u svijetu (npr. rariteti, slike) 3. Smanjenje troškova (Ryanair) 4. Povećanje profita i produktivnosti |
| Nedostaci digitalnog poslovanja | 1. Financijski trošak digitalizacije (proces koji iziskuje velike troškove) 2. Pravo vlasništva i autorska prava 3. Obrazovani imaju prednost 4. Hakiranje 5. Gubitak radnih mjesta (Automatizacijom i robotizacijom proizvodnje ljudska snaga više nije potrebna, što dovodi do viška radne snage, što prouzrokuje mnoštvo otkaza) |
| Tehnologija i obrazovanje | 1. Veća dostupnost obrazovanja 2. Cjeloživotno učenje Projekt e-Škole |
| Ekonomija blagostanja | Pravac u ekonomskoj teoriji koji se bavi izučavanjem oblika i mehanizma državne intervencije u socijalnoj sferi društva u funkciji ekonomskog razvoja, s ciljem utvrđivanja optimalnog nivoa društvenog blagostanja. |
| Blagostanje | Dostignut nivo društvenog bogatstva koji osigurava pojedincima zadovoljenje barem minimuma materijalne egzistencije i nematerijalnih potreba, pri čemu se udio nematerijalnih potreba povećava relativno brže od udjela minimalne materijalne egzistencije. |
| Cilj ekonomije blagostanja | Pronalazak one razine ekonomskog stanja u kojem će razina društvenog zaovoljstva biti zadovoljavajuća, odnosno, teži maksimiziranju minimalne razine kvalitete života. |
| Područja države blagostanja i socijalne politke u širem smislu | 1. Zdravstvo i zdravstvena zaštita 2. Mirovinski sustav osiguranja 3. Socijalna skrb i socijalna moć 4. Politika zapošljavanja 5. Obrazovanje 6. Stanovanje i stambena politka |
| 2. Ekonomija dijeljenja | Nova ekonomija zasnovana na digitalnim platformama i pomjenama u sklopu razmišljanja ljudi da ne moraju nužno kupiti i posjedovati sve što žele korsititi te nastoji kreirati modele višekratnog korištenja imovine. Primjeri: Uber i Airbnb |
| Kružna ekonomija | Model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posuđivanje, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje, i reciklažu postojećih proizvodnih materijala ne bili se omogućila duža vrijednost proizvoda i smanjila količina otpada. |
| Koji je preduvjet za uporabu sekundarnih sirovina? | Odgovarajuće gospodarenje otpadom koji omogućava da se dio otpada reciklira, odnosno ponovno koristi u procesu proizvodnje. |
| Kako je nova tehnologija utjecala na marketing? | Zbog pojave novih tehnologija došlo je do promjene marketinške paradigme. |
| Koji je fokus današnjih poduzeća? | Izgradnja web lokacija, društvenih mreža, blogova te fokus na ažuriranje informacija i prilagodbi sadržaja. |
| Usporedba tradicionalnog i suvremenog marketinga | Tradicionalni marketing -> slanje jednosmjerne poruke kupcu (TV, radio, tisak) Suvremeni marketing -> dvosmjerna komunikacija (dobivanje povratne informacije) |
| Internet marketing | Korištenje internet tehnologije za oglašavanje na web lokacijama i komunikacija putem društvenih mreža, e-maila i sl. |
| Utjecaj interneta i digitalnih tehnologija na marketing | Zbog dostupnosti podacima o klijentu moguće je nuđenje personaliziranog iskustva, te kupac postaje središte zbivanja. |
| Prednosti internet marketinga | 1. Niži troškovi oglašavanja i promocije 2. Preciznije ciljanje željenog segmenta 3. Personalizirana prodaja 4. 0/24 oglašavanje 5. Praćenje rezultata 6. Reputacija i podizanje svijesti o postojanju tvrtke |
| Fokus internet marketinga | Bolje iskustvo kupca i povezivanje s kupcem te poboljšanje poslovanja poduzeća. |
| Marketinški trendovi | 1. Umjetna intelegencija (AI) 2. Big data 3. Internet stvari / Marketing stvari (IoT) 4. Virtualna stvarnost (AI) |
| Svojstva umjetne inteligencije | 1. Veća preciznost i manje pogreške 2. Predikcija u ponašanju kupaca po pitanju realizacije kupovine, njegovih hobija, navika itd. 3. Jednostavnije otkrivanje potencijalnih kupaca 4. Poboljšava iskustvo korisnika i donosi uspjeh određenoj marki proizvoda 5. Štedi vrijeme 6. Omogućava izradu prediktivnih analiza koja poduzeću omogućavaju da definira ponašanje pojedinih potrošača. |
| Chatbot | AI koji vrši komunikaciju s tisućama korisnika dnevno te kao rezultat donosi povećanje interakcije i lojalnost potrošaća. (odgovara na korisničke upite, personalizacija, analiza podataka kupčevih navika) |
| Utjecaj AI-a | Pružanje individualnih usluga kupcima koji u današnje vrijeme imaju ogromnu količinu informacija o proizvodima i uslugama te o njihovoj cijeni i kvaliteti. |
| Cilj današnje komunikacije | Svrhovita komunikacija između kupca i potrošača s fokusom na personalizaciju. |
| Big Data | -rast količine digitalnih podataka -podaci prikupljeni iz raznih izvora, tehnologija i koncepata -> bolje razumijevanje potrošačeva ponašanja i razmišljanja -> osmišljavanje boljih marketinških kampanja -> poboljšanje postojećih proizvoda i usluga |
| Cilj Big Data-e | Otkrivanje neotkrivenih tajni u skupu podataka |
| Marketing stvari (Internet stvari, IoT) | Podrazumijeva svaki uređaj koji je dovoljno inteligentan da se spoji putem interneta te izvrši razmjenu podataka s infrastrukturom i ostalim uređajima. Omogućava svakodnevnim objektima međusobnu komunikaciju i interakciju s ljudima, a pritom koristi nove komunikacijske tehnologije. Podrazumijeva one stvari koje mogu proizvesti ili preraditi određene podatke. |
| Cilj marketinga stvari | Smanjiti potrošnju energije, troškove života i unaprijediti kvalitet života. |
| Prednosti marketinga stvari za poduzeća | Smanjenje operativnih troškova, povećanje produktivnosti, poboljšanje marketinške strategije i probijanje na nova tržišta. |
| Virtualna stvarnost (VR) | Korištenje računalne tehnologije za stvaranje učinka interaktivnog trodimenzionalnog svijeta u kojem sudionici imaju osjećaj prostorne prisutnosti. |
| Utjecaj virtualne stvarnosti na marketing | 1. Realizacija marketinških istraživanja s relativno niskom cijenom 2. Omogućava provođenje većine ispitivanja proizvoda na način da se korisniku pruži iskustvo stvarnog proizvoda. |
| Virtualne zajednice | 1. Omogućuje ušoznavanje ljudi, razmjenu ideja, savjeta i sl. bez obzira na udaljenost korisnika. 2. Pružaju društvenu korist, a imaju i utjecaj na poslovnom aspketu. 3. U području makretinga mogu utjecati na kupnju proizvoa ili usluga, oblikovati mišljenja ljudi te izgraditi imidž tvrtke |
| Poslovne koristi virtualne zajednice | 1. Povećanje prodaje 2. Pozitivni "word-of-mouth" 3. Efektivnija tržišna segmentacija 4. Povećani promet na web stranici 5. Jačanje marke 6. Bolja efektivnost oglašavanja i veći povrat sredstva |
| Vrste virtualnih zajednica | 1. Transakcijski orijentirane zajednice 2. Interesno orijentirane zajednice 3. Interesno orijentirane zajednice 4. Odnosno orijentirane zajednice 5. Zajednice orijentirane na maštu |
| Transakcijski orijentirane zajednice | Cilj: spajanje proizvođača i kupca Fokus: transakcije i zadovoljenje potreba kupaca i razmjena informacija Npr.: eBay |
| Interesno orijentirane zajednice | Cilj: spajanje individua koje imaju zajedničke interese s ciljem razmjene iskustva Npr.: Apple |
| Odnosno orijentirane zajednice | Cilj: uspostavljane i održavanje odnosa s poslovnim partnerima, prijateljima i sl. Npr.: LinkedIn |
| Zajednice orijentirane na maštu | Fokus: igre i zabava |
| Trendovi u marketingu u idućem desetljeću | 1. Trend povećanja važnosti mobilnih uređaja 2. Dronovi 3. Virtualna stvarnost (VR) 4. Internet stvari (IoT) 5. Jačanje personalizacije marketinga 6. Umjetna inteligencija (AI) |
| Zadnji slide na prezi | Zadnji slide na prezi |